Mostar je grad gdje se susreće sjever s jugom i zapad s istokom, grad u kojem rijeka Neretva stoljećima dijeli kulture i religije, grad gdje se različitosti i suprotnosti mogu vidjeti i osjetiti na svakom uglu … Ovaj grad se razvio iz malog antička naselja, a most i njegove kule kao i najstarije dijelove današnjeg Mostara izgradili su Turci za vrijeme Osmanlijskog carstva. Utvrđeno naselje povezano mostom preko rijeke Neretve prvi put je opisano i dokumentirano u 15. stoljeću. Mostar je dobio ime po svom mostu (turska riječ “most” = most) i dvije utvrde-kule na svojim stranama poznate kao “Čuvari mosta” (Mostari) Helebija i Tara. Stari Most je istinsko čudo arhitekture svoga vremena, danas dominira iznad rijeke Neretve na visini od dvadeset četiri metra, širok je četiri metra a dugačak trideset metara. Luk mosta je izrađen od lokalnog kamena poznatog kao “Tenelija”.

Nakon organiziranog obilaska grada iskoristite slobodno vrijeme za šetnju po okolici i uživajte u znamenitostima ovoga grada poezije, u njegovim uskim ulicama i starim spomenicima koji će vam šapnuti priču iz drevne prošlosti…

POČITELJ: Ovo jedinstveno naselje uvršteno je na UNESCO-vu listu i nedavna rekonstrukcija vratila je gradu njegov izvorni oblik. Izuzev izvanredne orijentalne arhitekture i osmanlijskog štiha, Počitelj je zanimljiv i poznat kao domaćin likovnoj koloniji sa najdužom tradicijom u jugoistočnoj Evropi. Umjetnici iz cijeloga svijeta dolaze ovamo kako bi stvarali, a slikaju između ostalog i sjajne crvene narove i smokve koje u izobilju rastu po brdima oko Počitelja. Hadži-Alijina džamija, Sisman-Ibrahimpašina medresa i Gavrankapetanovićeva kuća su nedavno rekonstruisane i svi ovi objekti su otvoreni za posjetioce. Najzanimljiviji objekt u Počitelju je Sahat-kula, visoka tvrđava koja se na vrhu brda izdiže iznad grada. Ona je bila dom stražarima koji su pazili da ne bi došlo do moguće neprijateljske invazije kroz neretvansku dolinu. U srednjem vijeku Počitelj je bio administrativno-upravni centar župe Dubrava. Kao najzapadnija točka župe, imao je važan strateški značaj. Pretpostavlja se da je graditelj utvrđenoga grada i osnivač prigradskog naselja bio bosanski kralj Stjepan Tvrtko I, 1383. godine. Kompleks utvrđenoga grada – Počitelj, nastajao je sukcesivno od XVI do XVIII stoljeća.

BLAGAJ: Blagaj – oaza mira i prirodne harmonije smješten je svega tri kilometra od mostarskog aerodroma Gradić se nalazi na 43o 20′ sjeverne geografske širine i 17o49′ istočne geografske dužine. Zbog blizine Jadranskog mora (oko 45km) i male nadmorske visine , klima je mediteranska s vrlo dugim i vrelim ljetima. Prosječna godišnja temperatura iznosi 17oC, ljetna 26oC, zimska 8oC. U miru tekijske avlije, rashlađeni svježinom bajkovite Bune, shvaćate zašto je Blagaj bio centar zanimanja pred povIjesnih ljudi, rimskih plemenitaša, osmanskih vezira i kadija, austrougarskih oficira i mnogih putnika namjernika željnih izvorske svježine, topline sunca i plavetnila neba. Blagaj ima iznimno veliki broj sunčanih dana, gotovo 200. Stoga i ne čudi činjenica da oko 170 vrsta ptica nalazi stanište na ovim prostorima. Između njih najpoznatiji je bjeloglavi sup (Gyps fulvus) vrsta kojoj prijeti istrebljenje, koju možemo još sresti jedino na otoku Cresu. Ekološki čista i hladna Buna (8oC), čiji izvor spada među među najjače u Evropi (36m3/s)idealna je za uzgoj svjetski poznate pastrmke. Od voća uspijevaju mediteranske kulture: grožđe, smokve, breskve, kajsije, šipci, kivi….. . Prema predaji, tekiju na vrelu Bune osnovali su derviši bektašijskog reda u XVl vijeku.